Te Reo Māori mē ōno ngā tikanga

E te Atua kaha rawa, ko koe te kunenga mai o ngā mea katoa, tēnā koe. 

Kia tau tōu āiotanga ki a tātou katoa. 

Āio ki te rangi, āio ki te whenua, āio ki te Aorangi. 

Ki a koutou ngā mate huhua o tēnā iwi o tēnā iwi puta noa i te ao, whāia atu rā ngā takahanga waewae o ō tātou kāwai rangatira ki te okiokinga o te tāngata.  Kawea te aroha o mātou kua māhue mai nei, e kore koutou e warewaretia, haere, haere, haere atu rā, e oki. 

Rere whakaangi atu te manu kārearea ki te tautara ki Tararua, ki te keokeonga ki Ruahine, ki te matatihi ki Puketoi. Kōinei ngā pae maunga e tawharautia te kāinga o Tāmaki-nui-a-Rua.  Ka tū rangatira mō ake tonu atu, e kore e neke. 

Ko Manawatū me āna kautawa ngā waiora e rere mai i ngā maunga rangatira tae atu ki  ngā karekare, ki ngā riporipo o te Moana Nui A Kiwa.  

Te Hika o Papauma, Ngāti Hāmua, Ngāti Rangiwhakaewa e tau e! 

No reira, e ngā mana, e ngā reo, e ngā waka kua tatū mai ki tēnei whārangi,  

tēnā tātou katoa. 


Ko Te Reo Māori he kōwhiringa kaupapa ako e āhei ana ngā ākonga te whai.  Hei te tau iwa, ka uru ngā ākonga katoa ki ngā kōwai ako katoa mō ngā wiki e waru, e iwa rānei.  Ko Te Reo Māori tētahi o aua kōwai ako e tukua e te kura hei kai mā ngā ākonga.  Mai te tau tekau tae atu ki te tau tekau mā toru, ka taea ngā ākonga te tipako i Te Reo Māori hei kaupapa ako.  Kia tae atu ngā ākonga ki ngā taumata o te tuakana he whiwhinga te whāinga.  Ka uru atu ki ngā taumata NCEA 1 ki te 3.  Kia whai angitū i roto i ngā kaupapa ako, ka tuku ngā whiwhinga ki ngā ākonga. 

Me whaimana te tuakiri o te tāngata me te whanaungatanga anō hoki i roto i ngā akoranga, no reira, ka akongia pepeha e ngā tēina hei tūāpapa reo Māori.  Ka tū tū haere te katoa ia rā, ia rā, ki te tuku pepeha, ki te tuku mihimihi hoki.  Ka whakapakari te tū rangatira kei mua i ngā pia.  Kia waia haere ngā ākonga ki ngā kupu me ngā rerenga kōrero, ka whakauru he rerenga anō hei tāpiri atu.  Kia pēnei te ako, ka whanake pai te reo ā te ākonga. Ka ako hoki i ngā tikanga i a ia te papa.  Mā te pepeha te ākonga e mōhio ki ōna ake kāwai whakapapa, ōna maunga, ōna awa, ōna iwi, ōna hapū, me tōna tūrangawaewae. 

Me tipu ngātahi te reo Māori me ōna tikanga.  Tē taea te whakaako i te reo Māori mehemea kāore e whakaakona hoki ngā tikanga. Nō reira, ka ako i ngā momo reo.  Ko te reo ōpaki, kōinei te reo o ia rā o ia rā, te reo o te kāinga, te reo kōrerorero.  Ko te reo ōkawa ka kitea i roto i ngā mahi pēnei i te mihimihi, i te poroporoaki, i te pepeha, i ngā karakia me ngā īnoi hoki.  Ko ngā tikanga he mea matua e ārahi ana te reo i roto i ngā akoranga.  Ko te whāinga, ka whakawhiti ngā pukenga reo kua akongia ki ngā horopaki atu i te akomanga kia kore ai te reo e noho hei kaupapa ā-kura anake, engari kia whakarangatira hei reo ora e kōrerohia e tātou. 

Kei roto i ngā akoranga, ka whakamahia ngā rautaki whakaako me ngā taunakitanga kua whakamātauhia e te hunga rangahau hei whakapiki te taumata ako o te ākonga.  Arā ko te ako ā kākā i te reo, te kōrero i ia rā, te pānui me te tuhituhi i ngā horopaki whai tikanga me te ako ā-rōpū kia taea ai te tautoko tētahi i tētahi. Ka āta whakatūria te taiao ako kia haumaru ai te ako, kia poipoia te manawa kai tūraru, kia puawai ai ngā ākonga i runga i te hari me te koa. Ka whai wāhi hoki ngā ākonga ki ngā mahi toi, ki ngā kēmu hoki hei whakawhānui te tirohanga o ngā ākonga ki te ao Māori. 

E mōhiotia ana e tātou, i ngā hua e puta mai ana i te ako i tētahi reo tuarua ki te whanaketanga o te roro. Ka whakapakari i ngā pūkenga hirikapo, i te pūmahara rongo, i te mahara maupoto, mauroa, i te rautaki whai māramatanga me te āhei ki te whakaoti rapanga. I tua atu i tēnei, ka āwhina te reo Māori i ngā ākonga ki te whakapakari i te tuakiritanga.   

Hei whakakapi, mā te reo, te ahurea Māori e kawe.  Kōrerohia kia kaua te reo e mōnenehu i te iwi Māori.  Ko te reo kōrero, ko te reo e ora ai. 

Nā Whaea Te Amokura Gaffey 

Ngāti Kahungunu, Ngāti Rangitāne 

Kaiako Te Reo Māori 

TIC Māori  


Te Reo Māori is an optional subject available from Year 9 to Year 13. In Year 9, students experience it as part of a rotation and from Year 10 onwards, they can choose it and work towards NCEA Levels 1–3, gaining credits. 

The course focuses on building identity and relationships through learning pepeha, helping students understand their whakapapa and sense of belonging. Students regularly practise speaking, building confidence and extending their language skills over time. 

Te Reo Māori is taught alongside tikanga Māori, with students learning both everyday and formal language used in cultural contexts. The aim is for students to use te reo beyond the classroom as a living language. 

Teaching methods are evidence based and include daily speaking, reading and writing in meaningful contexts, and group learning in a positive, supportive environment. Students also engage in creative activities and games to deepen their understanding of te ao Māori. 

Learning te reo Māori supports brain development, strengthens thinking and memory skills, and helps students build a strong sense of identity.